Rat i mir su dva suprotna pola ljudskog iskustva koja su od pada u grijeh, kroz povijest čovječanstva bila neodvojiva. I dok ratovi donose razaranje, patnju i gubitke, mir donosi nadu, obnovu i harmoniju. U Bibliji, svetim spisima koji služe kao duhovni vodič za milione ljudi širom svijeta, pronalazimo duboke mudrosti o ovim temama. Krenimo redom.
Velika Borba
Međutim da bismo shvatili razloge svih sukoba na zemlji, moramo se prvo upoznati sa jednim mnogo većim ratom. Radi se o velikoj borbi između Hrista i Sotone, a ona predstavlja centralnu temu u hrišćanskoj teologiji. Ova borba nije simbolična, već duhovna. To je pravi rat koji se odvija između dobra i zla, svjetlosti i tame, istine i laži. Biblija opisuje ovu borbu kao kontinuiranu i vječnu, simbolizujući duhovni sukob koji se odvija u srcima ljudi i u svijetu kao cjelini.
U Knjizi Postanja, Prva Mojsijeva, nalazimo početnu tačku ove borbe. U 3. poglavlju čitamo o iskušenju Adama i Eve od strane Sotone, koji dolazi u obliku zmije. Sotona pokušava da ih navede na grijeh, stvarajući prvu pukotinu između čovjeka i Boga. Ova priča simbolizuje početak borbe između ljudi i Zmije, koji stalno nastoji da iskuša i odvrati ljude od puta pravde i mira. Zatim slijedi izvještaj o rođenoj braći Kajinu i Avelju, o prvom ubistvu i domino efektu grijeha koji nas prati do današnjih dana.
Mi kao ljudi, stvorena bića, niža od anđela, nemamo sami izgleda da nadjačamo Sotonu i njegove pale anđele. Stoga je Sin Božiji rođen u tijelu čovjeka da bi pomogao ljudima i pobijedio Lucifera. I On je to učinio. Kada je ponio sve naše grijehe na krst. Kada je svojim životom platio našu konačnu pobjedu i oslobođenje od grijeha, patnje i smrti. Hristos je došao kako bi pomogao ljudima da se pomire sa Bogom i da pronađu spasenje. Njegova smrt na krstu je konačna i jedina moguća žrtva za grijehe čovječanstva, omogućavajući ljudima da ponovo uspostave punu vezu s Bogom.
Rat i mir među ljudima
Vratimo se međuljudskim odnosima. Ljudski sukobi i ratovi su bolna stvarnost naše povijesti, često proizvod ljudske sebičnosti, mržnje, i nesporazuma. U kontekstu hrišćanskog vjerovanja, ovi sukobi mogu se posmatrati kao refleksija borbe između Hrista i Sotone – između dobra i zla, svjetlosti i tame.
- Sotonska priroda ljudskih sukoba: Prema hrišćanskom učenju, Sotona je otac laži i tvorac zla. Njegova želja je da unese neslogu, mržnju i razdor među ljudima. Ljudski sukobi i ratovi često proizilaze iz sebičnosti, pohlepe i želje za moći, što su karakteristike koje se povezuju sa Sotoninim djelovanjem.
- Isusova nastojanja za pomirenjem: Isusova poruka mira, ljubavi i praštanja predstavlja suprotnost Sotoninom djelovanju. Isus je učio o ljubavi prema neprijateljima, o praštanju i pomirenju među ljudima. Njegova poruka podsjeća ljude na važnost razumijevanja, tolerancije i saosjećanja, što su ključni elementi za prevazilaženje sukoba.
- Borba za ljudske duše: Sukob između Hrista i Sotone je suštinska borba za ljudske duše. Sotona pokušava zavesti ljude, vodeći ih ka mržnji i nasilju, dok Isus poziva na mir, ljubav i pravednost. Ljudski sukobi su refleksija ove borbe na mikro nivou, gdje pojedinci biraju između slijeđenja puta mira ili puta nasilja.
- Nada u pobjedu dobra: Iako su ljudski sukobi i ratovi često obeshrabrujući, hrišćani vjeruju u konačnu pobjedu dobra. U Otkrivenju se opisuje krajnja sudbina Sotone, gdje će biti poražen i gurnut u jezero ognjeno i sumporno. Ova slika simbolizuje krajnju pobjedu dobra i Božje pravde nad zlom. Okončanje svih ratova, patnje, tuge, boli i smrti.
Ukratko, ljudski sukobi su složen fenomen koji odražava borbu između Hrista i Sotone na ličnom i na nivou zajednice. Uprkos ovim izazovima, poruka mira, ljubavi i pomirenja koju je Isus prenio ostaje putokaz za prevazilaženje sukoba i stvaranje harmoničnijeg svijeta. Ova poruka podsjeća ljude na važnost težnje ka dobru, čak i u prisustvu zla i konflikata.
Šta Biblija kaže?
Biblijski stihovi nude uvid u prirodu sukoba i mogućnost postizanja mira, ne samo među ljudima, već i u njihovim srcima. Jedan od najpoznatijih biblijskih stihova o ratu i miru dolazi iz Daničićevog prevoda: “I sudiće među narodima, i karaće mnoge narode, te će raskovati mačeve svoje na raonike, i koplja svoja na srpove, neće dizati mača narod na narod, niti će se više učiti boju.“ Isaija 2:4. Ovaj stih jasno izražava Božiju volju i njegovu želju za mirom među ljudima i odsustvo svakog sukoba.
Međutim, Biblija takođe podsjeća na važnost traženja mira i pomirenja čak i u najtežim vremenima. U Jevrejima 12:14 piše: “Težite za mirom sa svima i za osvećenjem – bez čega niko neće videti Gospoda” (Čarnić). Ovaj stih naglašava važnost mira i svetosti, ističući da su međusobno povezani. Bez želje za mirom i bez gradnje pomirenja ostajemo uskraćeni Božije blagodati. Hristos je svoje sljedbenike često podučavao o ljubavi prema neprijateljima i o miru. Isus kaže: “Blago onima koji mir grade, jer će se sinovi Božiji nazvati” Matej 5:9 (Karadžić). Ovaj stih podsjeća da su mirotvorci blagosloveni i da je njihov rad vrijedan te da treba istrajati, jer je na kraju nagrada velika.
Isusova poruka mira podsjeća nas na važnost ljubavi, mira i praštanja u našim međuljudskim odnosima, kao i na unutrašnji mir koji dolazi kroz vjeru u Boga. Njegova poruka inspiriše ljude širom svijeta da teže pomirenju, razumijevanju i ljubavi među sobom.
Šta činiti?
Važno je djelovati za mir. To može uključivati zalaganje za pravdu, pomirenje, dijalog, i rad na rješavanju uzroka sukoba. Počnimo od sebe i našeg odnosa jednih prema drugima. Izmirimo se. Međutim potreba je i molitva. Molitva može biti početak, inspiracija i snaga koja pokreće ljude ka konkretnim koracima za izgradnju mira. U suštini, molitva za mir odražava nadu i vjeru u mogućnost bolje budućnosti, gdje ljubav, razumijevanje i harmonija prevazilaze mržnju, nepovjerenje i sukobe. “Gospod je blizu. Ne brinite se ni za što nego u svemu molitvom i moljenjem sa zahvaljivanjem da se javljaju Bogu iskanja vaša. I mir Božij, koji prevazilazi svaki um, da sačuva srca vaša i misli vaše u Gospodu Isusu.” Filibljanima 4:6-7 (Karadžić). Ova molitva nas podsjeća na našu zajedničku ljudsku vezu i potrebu za mirnim suživotom, te se nadamo da će naše molitve i akcije doprinijeti stvaranju svijeta u kojem će mir biti prevlađujući. Spasenje je moguće kroz vjeru u Isusa Hrista kao Gospoda i Spasitelja, kao i kroz Božiju milost i praštanje. Pokajmo se i vjerujmo!
I tako do Hristovog skorog dolaska!
Amin
Pripremio: U.N.
