Od pada u grijeh, čovjek je pokušavao da uspostavi vezu na relaciji nauka i Bog. Tražena su objašnjenja koliko duhovno zdravlje utiče na ono fizičko. Danas u svijetu, postoji broj naučnih istraživanja posvećenih direktnim zdravstvenim prednostima čitanja Biblije. Postoje studije o širem tematskom polju duhovnosti i zdravlja koje indirektno mogu pružiti dodatno svijetlo na moguće veze. Važno je napomenuti da uticaji čitanja Svetog Pisma na zdravlje mogu biti raznoliki i da mogu da se odnose na svakoga. Hrišćanska vjera može biti važan izvor koji doprinosi duhovnom i emocionalnom blagostanju. Ona pruža i osnovu za razvijanje pozitivnih vrijednosti i moralnih principa. Osoba koja vjeruje u Boga nalazi podršku, nadu i snagu u svojoj hrišćanskoj vjeri.
Smanjenje stresa i psihičko blagostanje
Sistematski pregled studija objavljen u časopisu „Journal of Religion and Health“ utvrdio je da su religiozne i duhovne prakse, uključujući čitanje svetih tekstova, povezane sa smanjenjem stresa, anksioznosti i depresije (Koenig, King i Carson, 2012).
Druga studija objavljena u časopisu „Journal of Behavioral Medicine“ zaključila je da su vjerske aktivnosti, kao što je čitanje svetih tekstova, povezane sa smanjenjem nivoa kortizola (hormona stresa) među starijim odraslima osobama (Powell i sar., 2003).
Mehanizmi za adaptaciju i otpornost
Istraživanje objavljeno u časopisu „Journal of Personality“ utvrdilo je da je okretanje ka Bogu, uključujući traženje utjehe i podrške iz religijskih tekstova, pozitivno se podudara sa psihičkim blagostanjem i otpornošću u vremenima stresa (Pargament i sar., 1990).
Kardiovaskularno zdravlje
Studija objavljena u časopisu „Journal of Religion and Health“ zaključila je da su česta vjerska okupljanja, poput redovnog odlaska u crkvu i čitanje religijskih tekstova (Biblije), povezani sa nižim , zdravijim nivoima krvnog pritiska kod starijih odraslih osoba (Idler i sar., 2003).
Zadovoljstvo životom i sreća
Studija objavljena u časopisu „Journal of Happiness Studies“ zaključila je da je angažovanje u religijskim aktivnostima (učešće u bogosluženju), uključujući čitanje religijskih tekstova, pozitivno povezano sa zadovoljnim životom i srećom (Helliwell i Wang, 2011).
Društvena podrška i uključenost u zajednicu
Življenje života po religijskim tekstovima poput Biblije, može podstaknuti učešće u pružanju društvene podrške u vjerskim zajednicama, a koje može doprinijeti boljitku zdravlja (Levin, Chatters i Taylor, 2005).
Logika srca i uma
Francuski mislilac i naučnik Blez Paskal je vjerovao u Boga i smatrao je da je Bog ishodište sveg života i da se kroz srce otkriva.
Uočivši da „logika srca“ sudi na drugi način od „logike uma“, Blez Paskal je bio oprezan u veličanju moći uma. Duboko svjestan ljudske nemoći Paskal se pita: „Jer šta je, najzad, čovjek u prirodi? Ništavilo u pogledu na beskraj, sve u pogledu na ništavilo, sredina između ničega i svega. Beskrajno daleko od toga da shvati krajnosti, njemu su smjer stvari i njihov prauzrok nesavladljivo skriveni u jednu nedokučivu tajnu.“ Ali ne zaboravimo ni sljedeće: „Čovjek je trska na vjetru, ali trska koja misli!“ U tom pravcu treba poći u razumijevanju Paskalove apologije vjere.
Kako da se objasni splet protivurječnosti u ljudskoj prirodi? Čitava istorija ljudskog duha objelodanjuje nemoć pred paradoksima u kojima se batrga čovjek. Nijedna religija, nijedno filosofsko učenje, nijedna naučna teorija ne može da spasi čovjeka ponora u koji srlja. Hrišćanstvo, smatra Paskal, jedino upućuje na „praroditeljski grijeh“ kojim je čovjek upao u ponor. Stoga Blez Paskal smatra Hrista garancijom za čovjekovo ozdravljenje i spas. „Vjera je dar od Boga; nemojte misliti da velimo da je to dar umovanja. Ostale religije ne kažu to za svoju vjeru; one su nudile samo umovanje da se do nje dođe, a ono njoj međutim ne vodi. Srce osjeća Boga, a ne razum. Eto to je vjera. Bog koga osjećamo u srcu, ne u razumu.” – govorio je Blez Paskal.
