Adventisti Čikago

Kruška, sočna i zdrava voćka

kruskaKruška (Pirus communis) je najvažnije kontinentalno voće i uspeva u predelima umerene klime. Gaji se u Evropi i Severnoj Americi, a kod nas u okolini Beograda i u Vojvodini, a i po čitavoj Srbiji u manjem obimu kao voće okućnice. Kruška je dugovečno voće (do 200 godina) i karakteriše ga razvijena krošnja. Vreme sazrevanja je od juna do oktobra. Plodovi su razne krupnoće i pogodni su za transport, te su time i predmet trgovine. Koristi se kao sveža i za preradu. Bere se ručno i mehanički trešenjem.

Celuloza koja pospešuje rad creva, vitamini i minerali koji se snažno „suprotstavljaju” slobodnim radikalima, samo su neki od razloga za konzumiranje sveže kruške tokom sezone.

Sočne i slatke sa mekom i ponekad zrnastom teksturom, sveže kruške od davnina nose epitet „nebeski dar”.

Iako sezona ovog voća traje od sredine avgusta, do kraja oktobra, postoji veliki broj sorti koje se mogu naći i do duboko u zimu.
„Rođaka” jabuke najčešće je u donjem delu šira, a boja tanke kore varira između svetlo žute, zelene, smeđe, pa i crvene i kombinacija dve ili više tih boja.

Zaštita od slobodnih radikala

Nutricionisti krušku ocenjuju kao dobar izvor vitamina C i bakra. I jedan i drugi važe za antioksidantne materije koje štite ćelije od oštećenja koja mogu naneti slobodni radikali.
Vitamin C je rastvorljiv u vodi i osim antioksidantne funkcije, ova biljka odlična je podrška imunom sistemu.

Bakar je organizmu neophodan u borbi protiv slobodnih radikala koji nastaju tokom prirodnih metaboličkih procesa, kao i kada se bela krvna zrnca bore protiv bakterija i virusa.
Ukoliko ih organizam ne eliminiše, neke vrste slobodnih radikala oštećuju ćelijski membranu, što dovodi do starenja tkiva, a time i organizma, kao i pojave brojnih bolesti.
Samo jedna kruška srednje veličine može da podmiri oko 11 odsto dnevnih potreba organizma za vitaminom C, kao i 9,5 odsto preporučene količine bakra.

Dragocena celuloza

Zahvaljujući vlaknima kojima obiluje ovo voće problemi sa redovnim odlaskom u toalet postaju prošlost. Visok sadržaj vlakana dugo pruža osećaj sitosti. Upravo zbog toga dijetolozi i nutricionisti savetuju da je tokom sezone dobro pojesti najmanje tri kruške dnevno. Na taj način unosi se manje kalorija nego inače, što je višestruko korisno.

Slasni zelenožuti plodovi, osim vode sadrže voćni šećer, izuzetno važnu celulozu, pektine, organske kiseline, ali i vitamine A, B i već pomenuti vitamin C. Lekari često savetuju veći unos tog voća u slučaju potrebe za kalijumom, a kruške su dobar izvor i drugih minerala poput fosfora, hlora, natrijuma, magnezijuma, kalcijuma, sumpora, gvožđa i fluora.

Zahvaljujući visokom sadržaju šećera, kruška je nešto veće energetske vrednosti od jabuke.  Sadrži i znatnu količinu tanina, sastojka koji je uz celulozu, dragocen za ubrzavanje metablizma.

VK
Facebook
LinkedIn
Telegram
Twitter
Pinterest
Pocket
Email
Reddit