Istraživanja crijevnog mikrobioma pokrenula su pravu revoluciju u nutricionizmu. Prehrambena vlakna postala su izuzetno tražen dodatak ishrani. Ljudi ih sve više koriste radi boljeg zdravlja crijeva. Ipak, nova studija donosi važna saznanja. Naučni rad objavljen je u časopisu The Journal of Nutrition. Autori ističu da svi izvori vlakana ne pružaju jednaku korist.
Istraživači sa dva univerziteta sproveli su zajednički eksperiment. Radili su stručnjaci iz Arizone i Beča. Testirali su različite oblike vlakana na miševima. Životinje su tokom ogleda bile na masnoj hrani. Samo je jedna vrsta vlakana donijela stvarne rezultate. U pitanju je prirodni beta-glukan iz ovsa i ječma.
Ovo rastvorljivo vlakno uspješno snižava šećer u krvi. Takođe podstiče gubitak tjelesne mase i masnih naslaga. Promjene su uočene tokom perioda od 18 sedmica. Druga testirana vlakna nisu imala sličan učinak na kilograme. Među njima su bili pektin, pšenični dekstrin, rezistentni skrob i celuloza. Ta vlakna su mijenjala sastav bakterija, ali bez uticaja na težinu.
Vlakna podstiču GLP-1 i srodne peptide koji kontrolišu apetit i težinu. Ipak, njihovo djelovanje je mnogo šire. Butirat ostvaruje i druge važne funkcije u tijelu. On direktno jača crijevnu barijeru i štiti organe poput jetre.
Manje od pet procenata ljudi u SAD unosi preporučene količine vlakana. Dnevni unos treba da iznosi između 25 i 30 grama. Nova saznanja pokazuju da ukupna količina nije jedino mjerilo. Izbor pravog izvora podjednako je važan.
Potrebne su dodatne kliničke studije na ljudima radi konačne potvrde. Uprkos tome, ovas i ječam već sada privlače veliku pažnju. Ova zrna predstavljaju moćne prirodne saveznike u kontroli metabolizma i tjelesne mase.
Priprema: Moderator